Hrvatsko nuklearno društvo

Hrvatsko nuklearno društvo

I have never regarded nuclear radiation or nuclear power as anything other than a normal and inevitable part of the environment. Our prokaryotic forebears evolved on a planet-sized lump of fallout from a star-sized nuclear explosion, a supernova that synthesised the elements that go to make our planet and ourselves. <James Lovelock>

Dana 9.5.2013., član Upravnog odbora HND-a, Zdenko Šimić je održao predavanje „Rizik od radioaktivnosti iz Fukušime“ na IRB-u uz organizaciju Društva za zaštitu od zračenja. Podnaslov predavanja je bio „Nepodnošljiva lakoća straha od posljedica niskih doza ionizirajućeg zračenja“. Predavanje je bilo fokusirano na prezentaciju nedavno objavljene procjene rizika od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, vijest o tome). Uz to je predavanje bilo usmjereno i na objektivne i subjektivne poteškoće u razumijevanju i odlučivanju o malim i nepoznatim rizicima. Strah od radioaktivnosti u nevjerojatnom je raskoraku sa opasnosti i to izaziva stvarne posljedice. Taj problem ima više dimenzija i teško je naći rješenje, ali edukacija, informiranje i diskusija nemaju alternativu. Na predavanju je bilo okupljeno 50-ak zainteresiranih i poslije predavanja je bila razvila zanimljiva diskusija.

Najava predavanja nalazi se u nastavku, a poziv i prezentacija su u dodatku.

Teme predavanja

Tekst iz najave rpedavanja:

Nakon nešto više od dvije godine od nuklearne nesreće u Japanu, dostupno je dovoljno podataka za pouzdaniju procjenu predvidivih posljedica po zdravlje stanovnika i radnika koji su se nalazili u mjestu nesreće. Doze ionizirajućeg zračenja kojima su bili izloženi su bile niske, tako da nisu zabilježene akutne posljedice. Budući da nema pouzdanih pokazatelja rizika od malih doza, za zaštitu se koristi konzervativni konsenzus da svaka, pa i najmanja, doza predstavlja rizik. Na temelju tog konsenzusa WHO je u veljači objavio izvještaj o konzervativnoj procjeni kroničnih rizika od ozračenosti ljudi nakon Fukushime. Kompliment izvještaju može biti to da trpi prigovore sa obje strane. Konzervativno procijenjeni rizik je vrlo izvjesno manji od varijacija oboljenja od svih drugih kroničnih utjecaja tijekom života. Međutim, opsežna evakuacija, odgođeni povratak, atmosfera straha i nepovjerenja stvaraju psihološke i druge rizike (npr. od promjene načina života) koji su veći i od ovih procijenjenih za ozračenost. Ovakva situacija nije novost jer se slično događalo nakon nesreće u TMI-u i u Černobilu. Kontroverze oko broja stradalih nakon Černobila nisu oslabile ni nakon gotovo 30 godina. Stvarnost je da su ovakvi pogledi nastali iz različitih razloga (npr. neznanje i protivljenje nuklearnoj energiji) i da u njima najviše stradavaju ljudi na mjestu nesreće. Pitanje je kako istovremeno stručno i javnosti prihvatljivo pristupati ovakvim pitanjima, a da se istovremeno ne stvara neopravdani strah. Cilj predavanja je prezentirati najvažnije rezultate WHO izvještaja. Pokušati usporediti konzervativno procijenjeni rizik sa nekim svakodnevnim kroničnim rizicima kao i s rizicima koje izaziva fama oko radioaktivne opasnosti. Bez ideje za rješavanjem ovog paradoksa, samo predavanje može poslužiti kao doprinos diskusiji.

Share this post

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Komentare mogu slati samo registrirani korisnici.
Comments can be submitted only by registered users.

Anketa

Nuklearna energija: zlo, spas ili?

Facebook Twitter

HND